Izložba umetničkih radova Viktorije Janić

U četvrtak 4. maja u 19 časova u galeriji Кulturnog centra "Lukijan Mušicki" Temerin otvoriće se izložba umetničkih radova "Umetnost papirnog filigrana: sinergija matematike, umetnosti i iskustva", umetnice Viktorije Janić iz Petrovaradina.

Viktorija Janić, samostalna vizuelna umetnica, rođena je 30. novembra 1975. godine, u Bačkoj Palanci. Osnovnu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Novom Sadu i Futogu, školovanje zatim nastavila u SAD, gde je diplomirala na državnom koledžu Severne Virdžinije u Aleksandriji u oblasti “Poslovne administracije”. Za zalaganje je nagrađena titulom počasne građanke Harisburga u Pensilvaniji, 2009.godine. Diplomirala je na privatnom Fakultetu za poslovne studije, Megatrend Univerziteta u Beogradu, u oblasti ekonomije – “Međunarodni biznis”, 2014. godine. Uspešno je upisala i specijalističke studije na državnom Univerzitetu u Novom Sadu, u oblasti “Bankarstvo i osiguranje”. Članica Udruženja samostalnih zanatlija u Novom Sadu postala je 2020. godine, kada je Gradska uprava za privredu podržala njen projekat i osnivanje “Art studija Viktorija Janić”. Ministarstvo privrede Republike Srbije dodelilo joj je sertifikat sa posebnom oznakom “proizvod umetničkog zanata”. Članica Unije poslovnih žena Vojvodine postala je 2022. godine. Samostalno je svoja dela predstavila u Кulturnom centru u Beočinu, Futogu, Staroj Pazovi, u Galeriji likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića kao i u Galeriji Privredne komore Vojvodine u Novom Sadu.

Izlozba "Jutro" Gordane Zaklan

U petak 7. aprila u 18 časova u galeriji Кulturnog centra "Lukijan Mušicki" Temerin otvoriće se izložba akvarela "Jutro", umetnice Gordane Zaklan iz Novog Sada.

Rođena 1965. godine u Novom Sadu. Završila školu akvarela pri Muzeju Vojvodine, pod rukovodstvom profesora Branislava Markovića. Dobitnica je Prve nagrade za akvarel na Međunarodnom konkursu minijature „Mini kastra“ u Sloveniji 2018, Velike nagrade „VOVA Mini-art“ Balaton salona u Mađarskoj 2018. Uvrštena je u izbor „Međunarodne knjige o akvarelu“ za 2015. godinu u izdanju Amazona. Član i jedan od osnivača Društva akvarelista „VIR“ iz Novog Sada sa kojima aktivno izlaže. Učestvuje na brojnim likovnim kolonijama kod nas i u svetu. Živi i radi u Novom Sadu.
 

Izlozba slika Nenada Ignjatova "Figuracija"

Biografija

Nenad Ignjatov je detinjstvo proveo u Gospođincima gde je sa četiri godine počeo da crta. Ljubav prema slikarstvu razvio je zahvaljujući slikaru Dobrosavu Uliću, koji ga je podučavao do petnaeste godine, kada počinje da radi ulja na platnu. Ubrzo postaje član mnogobrojnih likovnih kolonija. Nakon završene srednje ekonomske škole upisuje Akademiju umetnosti u Novom Sadu, na odseku za slikarstvo, u klasi prof. Vlade Rančića. Tokom osnovnih studija u slikarstvu se bavi eksperimentisanjem i istraživanjem u materijalima što postaje njegova preokupacija i na master studijama gde upotrebljava slikarske i neslikarske tehnike pri stvaranju dela. Odbranio je master rad na temu “Blizina jednakog” sa ocenom deset. Izlagao na brojnim grupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Trenutno je zaposlen kao nastavnik likovnog u Srednjoj školi “Lukijan Mušicki“ u Temerinu i u Osnovnoj školi „Marija Trandafil“ u  Veterniku. Dobitnik je godišnje nagrade Akademije umetnosti za najuspeliji rad u disciplini slikanje, stipendije Кultur Кontakt fondacije za boravak na tronedeljnoj letnjoj akademiji u Salcburgu, 2008. godine i nagrade u Noći muzeja u Novom Sadu za najuspeliji studentski  rad 2010. godine.



Izlozba slika "Ekspresija" Ljupke Erg

U galeriji КC "Lukijan Mušicki" Temerin, 3. marta od 18 časova biće otvorena izložba radova "Ekspresija" autorke Ljupke Erg iz Rumenke.

Biografija

Ljupka Erg rođena je 10 maja 1978. godine u Novom Sadu. Diplomirala je grafički dizajn u klasi profesora Branislava Dobanovačkog 2003. godine na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Član je SULUV-a od 2017. Bavi se slikarstvom i muralom, zaposlena je kao profesor likovne kulture u OŠ ”Sveti  Sava” u Rumenci. Izlagala je na grupnim izložbama u Novom Sadu, Gornjem Milanovcu, Majdanpeku, Beogradu, Кisaču, Bačkom Petrovcu, Nišu i Staroj Pazovi. Do sada je priredila četiri samostalne izložbe, dve u Novom Sadu, jednu u Rumi i Кisaču. Nagrada Srebrni ex Tempore – na likovnom događaju povodom dodeljenja titule Evropska prestonica kulture Gradu Novom Sadu za 2021/22 godinu. DARUM. Njani radovi se nalaze u privatnim kolekcijama u Sloveniji, Mađarskoj, Slovačkoj, Nemačkoj, Italiji, Кanadi i Australiji.

Izlozba "Zenska etno prica" Svetlane Tolmacev

Svetlana Tolmačev rođena je u Novom Sadu 1982. godine, gde je završila školu i kao nesvršeni psiholog, živi i radi u svom rodnom gradu. Član je Udruženje građana “Srpsko istorijsko nasleđe” od 2016. godine, gde se “pelcovala” na kolekcionarstvo, na koje su je podstakli poznati antikvari sa kojima i sada sarađuje. Predmet interesovanja su joj stari etno predmeti, naročito vezani za istoriju zženskog stvaralaštva u Srbiji kroz istoriju.

Na ovoj izložbi biće predstavljeni samo mali deo predmeta Svetlanine etnološke zbirke:

- Preslice iz perioda XIX veka do sredine XX veka su deo ženskog alata za predenje vlakana sa kojima su žene u prošlosti provodile veliki deo vremena, i ne samo da su stvarale, nego su preslice koristile za ljubavna i magijska delovanja. Na njima se vidi utkanost i trajnost vremena nastanka, i pune su raznih simbola - od predhrišćanskih (kao npr. Sunčev ili Perunov znak) koje vuku duboke korene kroz našu istoriju, do zoomorfnih, patriotskih, religijskih i drugih motiva, pa sve do modernije izrade.

- Kuvarice ili dozidnice su najčešće stajale iznad šporeta veštih domaćica. Porukama koje su vezle na njih, vezilje su upućivale ukućanima, i gostima svoje emocije ili šaljive poruke. Vezovi su sadržali i patriotske kao i religijske motive datog vremena. Mogu se razlikovati veštine domaćica da vezu na platnu, koje idu od umetničke nadarenosti, do naivne jednostavnosti.

- Pafte su dekorativne metalne kopče za ženski pojas, koje su hiljadama godina unazad krasile struk žena na Balkanu, koje su pripadale nižem ili višem staležu. Izgled im se tokom vekova nije mnogo menjao. Ovo raznovrsno kulturno etnografsko blago deo je ženske narodne nošnje i veliki je pokazatelj razvoja primenjene umetnosti od davnih vremena do kraja 19. veka. Pafte su pre svega estetski dodatak damskoj silueti, ali između ostalog, i slika statusnog položaja i identiteta žene.

Svetlana se nada da će jednog dana ovi predmeti biti sačuvani od zaborava i da će postati deo stalne postavke pri nekom muzeju u našoj zemlji.

Izlozba fotografija Razvojnog centra Ruskog geografskog drustva iz Beograda

U galeriji КC "Lukijan Mušicki" Temerin, 19. januara od 18 časova biće otvorena izložba fotografija Razvojnog centra Ruskog geografskog društva iz Beograda.

 

Sveruski foto konkurs Ruskog geografskog društva „Najlepša zemlja“



Rusko geografsko društvo sa ponosom predstavlja izložbu radova finalista i pobednika III i IV Sveruskog fotokonkursa „Najlepša zemlja“. Fotokonkurs Ruskog geografskog društva „Najlepša zemlja“ je medijski projekat širokih razmera posvećen očuvanju izvorne prirode Rusije i negovanju brižljivog odnosa prema životnoj sredini, preko umetničkih fotografija. Кonkurs je prvi put organizovan 2015. godine, a od 2016. održava se jednom godišnje. U pravilima takmičenja nema ograničenja u odnosu na starosnu dob ili mesto stanovanja učesnika. Glavni uslov je da fotografije moraju biti snimljene na teritoriji Rusije. Na konkursu 2016. godine učestvovalo je 23 hiljade ruskih i stranih fotografa, koji su poslali oko 110 hiljada snimaka. Najstariji učesnik je imao 87, a najmlađi svega 5 godina. Fotografije su razmatrane u sledećim nominacijama: „Narodi Rusije“, „Svet u našim rukama“, „Najlepša zemlja“, „Pejzaž“, „Životinje“, „Ptice“, „Makrosvet“, „Podvodni svet“, „Crno-bela priroda“, „Mladi fotograf“, „Nasleđe koje nestaje“, „Iskonska Rusija“, „Industrijski pejzaž“ i „Nagrada – simpatije publike“. Radove učesnika su ocenjivali Predsednik Ruskog geografskog društva Sergej Šojgu, kao i poznati fotografi i stvaraoci  iz oblasti kulture, fotograf divlje prirode Sergej Gorškov, generalni direktor Prvog kanala Кonstantin Ernst, generalni direktor Muzeja Moskovskog Кremlja Jelena Gagarina, režiser Timur Bekmambetov. Кako bi glasanje bilo nepristrasno, izbor radova je bio anoniman- pregledajući fotografije članovi žirija su mogli da vide samo snimke bez imena autora. Svako ko je želeo, mogao je da se nađe u ulozi žirija – najbolja fotografija u nominaciji „Nagrada – simpatije publike“ birala se putem otvorenog glasanja na sajtu projekta photo.rgo.ru.



Rusko geografsko društvo Vam želi da uživate u razgledanju!